Najčešća pitanja i odgovori
Koja je cijena kvadratnog metra nekretnine na cresko-lošinjskom arhipelagu?
Izuzetno je teško odrediti cijenu neke nekretnine po kvadratnom metru, zbog toga što se nekretnine na otoku Lošinju i Cresu prodaju isključivo «na viđeno».
Cijena ponajprije ovisi o položaju i karakteristici nekretnine, blizini mora i plaže, veličini zemljišta na kojem se nalazi, pogledi, pristup vozilom i slično. Možemo generalno zaključiti da su cijene okvirno po kvadratnom metru najviše u samom gradu Malom Lošinju, te Velom Lošinju, nešto niže su u Cresu, a momentalno najpovoljnije se mogu kupiti nekretnine u otočkim mjestima, izuzev Osora ili na okolnim manjim otocima u kojima Susak i Unije prednjače kao najtraženije destinacije za kupnju nekretnina, pa su zbog toga i malo skuplje.
Ja sam stranac, kupio bih nekretninu u Hrvatskoj. Da li je to moguće?
Moguće je!
Pri prodaji nekretnine strancima Republika Hrvatska, uvela je princip reciprociteta, što znači da stranac može steći vlasništvo nad nekretninom, samo ako u zemlji čiji je on državljanin, neki hrvatski državljanin može ostvariti isto pravo. To se odnosi na sve osim na poljoprivredna zemljišta, na koje stranac NE može steći pravo vlasništva. Moguće je s druge strane, stjecanje vlasništva nad nekretninama, uključujući i poljoprivredna zemljišta, ako stranac ima registrirano i aktivno trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj. Procedura reciprociteta odvija se preko dva Hrvatska ministarstva. Ministarstva pravosuđa, koje prvo daje mišljenje je li taj pravni posao obavljen u skladu sa zakonom, da bi zatim taj isti ugovor bio proslijeđen u Ministarstvo vanjskih poslova, koje daje konačnu suglasnost u skladu s reciprocitetom. Taj proces nije obavezan u slučaju da stranac ima registrirano i aktivno trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj, u kojem slučaju on kao pravni subjekt Republike Hrvatske odmah postaje vlasnikom nekretnine.
Da li svi stranci dobivaju suglasnost Ministarstva vanjskih poslova?
Ne! Po samoj logici reciprociteta, gdje je nemoguće da svi zakoni u svim državama odnose se isto prema pitanju prodaje nekretnina Hrvatima. Da li Vi kao stranac možete ostvariti to pravo u Hrvatskoj, najlakše možete provjeriti u svojoj vlastitoj zemlji, pri Vašem ministarstvu vanjskih poslova, i to s pitanjem, da li jedan hrvatski državljanin u vašoj zemlji (kantonu, pokrajini) može ostvariti pravo na posjed nekretnine. Iz iskustva Agencije i pravne službe, možemo zaključiti da suglasnost dobivaju državljani Njemačke, SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Mađarske, Švicarske (ne svi, ovisno o Kantonu), Austrije (ne svi, ovisno o Pokrajini), dok suglasnost NE dobivaju državljani slijedećih država: Italije, Slovenije, Republike Češke, Slovačke, Norveške, SiCG, BiH. Ukoliko ste Vi državljanin neke druge od gore navedenih zemalja, kao klijentu Agencije i bez naknade možemo provjeriti da li po reciprocitetu možete ostvariti pravo na posjed nekretnine u Republici Hrvatskoj. Ako i po reciprocitetu ne možete ostvariti pravo na vlasništvo, a stanovnik se EU-a, naša pravna služba u skladu sa Međunarodnim sporazumima Republike Hrvatske, nudi Vam mogućnost da u najkraćem mogućem roku to pravo i ostvarite. Za više detalja i informacija obratite se pravnoj službi Agencije na info@ml-ing.com
Što je to "kapara"?
Kapara je polog od 10% vrijednosti kupoprodajne cijene kao znak ozbiljnosti poslovanja i stvarne namjere kupovine nekretnine. To je u isto vrijeme i znak našoj Agenciji da je ta nekretnina prodana i da se ona više ne nalazi na tržištu ili u ponudi Agencije. Kapara je u cijelosti regulirana Zakonom o obveznim odnosima.
Vidim toliko starih kuća po otoku, izgledaju napušteno, jesu li za prodaju?
U velikoj većini slučajeva nisu, a i kupnja takve nekretnine predstavlja veliki rizik. Cresko-lošinjski arhipelag, što zbog svoje povijesti, zbog teškog života poslije drugog svjetskog rata, kada su emigracije u prekomorske zemlje postale prilično frekventne, te zbog optantske imovine nastale sporazumom s Italijom u čijem teritoriju se otočje do 1945 godine nalazilo, pridonijelo je jednoj prilično zamršenoj vlasničkoj situaciji nad takvim nekretninama, izgrađenih u principu prije više od jednog stoljeća. U velikoj većini slučajeva radi se o objektima sa više vlasnika, koji su većinom poznati, ali ne baš i dostupni, neki moguće i pokojni. Takva se situacija u principu može riješiti uz pomoć odvjetnika, kada mu se za to obrati jedan od nasljednika takve imovine. Ako ste Vi slučajno suvlasnik jedne takve nekretnine, moguće je preko našeg pravnog servisa, koje zasigurno ima iskustva u takvim sporovima, da i Vi uspješno riješite to pitanje.
Zainteresiran sam i za nekretninu na nekom od manjih otoka - Susak, Srakane, Ilovik, Unije - ali se bojim da su previše izolirani. Kakve su veze s kopnom ili Malim Lošinjem?
Zasigurno da su veze najfrekventnije u ljetnom periodu! Tada je teško reći da su otoci izolirani, jer uistinu na nekima postoji i više redovnih linija dnevno, ne uključujući alternativna sredstva prijevoza. Uz prijevoz redovnim linijama koje ih povezuju ne samo Malim Lošinjem nego i s Cresom, Rijekom, Novaljom. Rabom, postoji i prijevoz izletničkim brodovima koji najčešće povezuju Susak, Unije i Ilovik sa Malim Lošinjem. Više informacija o redovnim brodskim linijama možete dobiti na web stranici najveće brodarske kompanije koja povezuje te otoke. Kliknite na http://www.jadrolinija.hr Ako Vam odgovara taxi servis iz Malog Lošinja, više informacija potražite na sljedećem linku: http://www.mali-losinj.com/gof/
Nisam našao/la ono što me je zanimalo!
Na sve Vaše upite sa zadovoljstvom odgovaramo. Proslijedite ih molimo Vas na našu adresu elektronske pošte info@energootok.hr ili app@ri.t.com.hr
